Dan umirovljeničkih zahtjeva

Nakon neshvatljive pauze od četiri mjeseca, u petak 27. siječnja 2023. održana je 10. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. To je razdoblje bilo popunjeno dovršavanjem Zakona o mirovinskom osiguranju i pripremama za primjenu novog modela obiteljskog dodatka te povećanja obiteljske mirovine za 10 posto i najniže mirovine za 3 posto. Također, u ubrzanom finišu uvođenja eura te ulaska u Schengen, Plen-ković je odobrio već četvrtu jednokratnu naknadu za umirovljenike u zadnje dvije godine, potaknut rastom inflacije i osobito poskupljenjem prehrambenih proizvoda. No, to ne znači da se mijenjaju suštinske stvari u mirovinskom sustavu, poput ukidanja drugog kapitaliziranog stupa ili promjene modela usklađivanja mirovina.

Uz uobičajeni „jednosmjerni" dnevni red započela je i ova sjednica Nacionalnog vijeća, prvo o komunikacijskim aktivnostima za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1.1.2023. U prezentaciji HZMO-a precizno su pobrojane aktivnosti koje su poduzeli, što je omogućilo da se već u prvih mjesec dana podnijelo 50 tisuća zahtjeva za obiteljski dodatak, te 20 tisuća zahtjeva za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. Sindikat i Matica su inicirale još u prosincu online radionicu, nakon koje su održani deseci tribina i objavljeni brojni članci u Glasu umirovljenika, na web stranici SUH-a te na tematskoj Face-book stranici SUH-a.

Ljudi su ovoga puta kvalitetno informirani, iako je bilo isprva ponešto nejasnoća tko ima pravo na ostvarivanje dodanog staža po djetetu zbog novog izračuna mirovine. HZMO je pripremio i kvalitetnu informaciju o isplati jednokratnih novčanih primanja u 2021. i 2022. godini u ukupnom iznosu od 4,5 milijarde kuna (600 milijuna eura).

Da mirovine prate inflaciju!

Na inzistiranje umirovljeničkih predstavnika u dnevni red su uvršteni i prijedlozi umirovljeničkih udruga, a državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš slušao ih je sa začudnom empatijom. Prvi zahtjev je povećanje svih mirovina za 10,5 posto, koliko je preostali dug države svim umirovljenima nakon 1.1.1999. godine zbog pogrešno izračunatog iznosa prve aktualne vrijednosti mirovine, u koje je uračunat tzv. umirovljenički dug od oko 12 milijardi kuna isplaćenih umirovljenicima kao nadoknadu za ratno protuzakonito uskraćivanje usklađivanja mirovina. Nažalost, Ministarstvo ne želi priznati to dugovanje.

Drugi, već godinama uporno ponavljani zahtjev je promjena modela usklađivanja dva puta godišnje na način da se ono vrši prema rastu povoljnijeg indeksa, bilo cijena/inflacije ili plaća, i to u stopostotnom iznosu, odnosno za one s mirovinama do 2.000 kuna za 120 posto povoljnijeg indeksa, a od 2.000 do 4.000 za barem 110 posto. Umirovljeničke udruge su otvorene i za druge modele usklađivanja, npr. s početnim fiksnim iznosom i dodatno s postotkom. O tome će se još raspravljati te SUH i MUH vjeruju da će doći do promjena.

Umirovljeničke udruge također, umjesto povremenog „darivanja" od strane Vlade socijalnih potpora u formi jednokratnih naknada, a što je „pojelo" oko 600 milijuna eura, predlažu uvođenje sustava 13. mirovine kakav postoji u desetak europskih zemalja. U neposrednom susjedstvu je Mađarska uvela sukcesivno 13. mirovinu, prve godine od 25 posto mirovine, te svake iduće za toliko više. Ovako se kroz jednokratne potpore samo onima s mirovinama do 4.360 kuna zapravo mirovine izjednačuju sa socijalnom pomoći i gube svoje uporište u godinama rada, te visini uplaćenih doprinosa.

Pogodovanje bankama

SUH i dalje inzistira da se, kao u svim drugim državama, omogući dostava mirovina putem pošte za sve one koji izraze takvu potrebu, jer je ukidanje tog prava svelo oko 1,2 milijuna umirovljenika samo na pe-

desetak tisuća onih koji primaju mirovinu poštom. Predsjednica SUH-a je prozvala Ministarstvo za pogodovanje bankama i zbog toga što je uvjet za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe da ta ista osoba u totalnom siromaštvu i najčešće živeći u zabitima Banije, Slavonije, Like i Zagore - mora imati otvoren račun pri banci, jer ako potvrdu banke o IBAN-u ne priloži zahtjevu, ne može ostvariti to pravo. Predstavnici HZMO-a su informirali kako su započeli razgovore s Hrvatskom poštom, koja traži previsoku naknadu.

Umirovljeničke udruge su ponovno zatražile ukidanje dosmrtnog uzdržavanja i donormiranje doživotnog uzdržavanja, no nakon što su u studenom 2022. godine SUH i MUH uputili otvoreno pismo ministru pravosuđa, konačno je formirana radna skupina za izmjene Zakona o obveznim odnosima, u kojoj su i predsjednice obje udruge.

Bez alimentacije za bake

Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović je podsjetila i na još dva važna zahtjeva, prvo, na potrebu ukidanja alimentacije koju, ako to ne čine njihovi sinovi, trebaju za unuke plaćati djedove i bake, a takav model ne samo da cijedi siromašne umirovljenike, već i ne postoji nigdje u Europi (uvela ga je, inspirirana američkim propisima Milanka Opačić). Najposlije, zatraženo je i pokretanje rasprave o uvođenju dodatka za umirovljenike samce, jer je čak 55 posto njih u zoni siromaštva.

Održana je i prezentacija o aktivnostima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u sklopu projekta „Aktivni u mirovini", kojim se konačno omogućilo posredovanje u zapošljavanju umirovljenika, a u čemu su angažirane i umirovljeničke udruge. Podnesena je i informacija o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi, te je prezentirana inicijativa za unapređenje zaštite osoba starije životne dobi integriranim pristupom sustava zdravstva i socijalne skrbi, što je osobito bitno radi razvitka palijativne skrbi koja je izrazito multisektorska.

Sigurne kuće za starije?

Na kraju je najavljeno kako će se uputiti dopis umirovljeničkih udruga ministru Berošu te ravnatelju HZZO-a Vukeliću radi izmjene propisa kojim se sada u prihode za stjecanje besplatnog dopunskog osiguranja uračunava čak i jednokratna socijalna pomoć najsiromašnijim umirovljenicima, npr. za nabavku skupog lijeka, iako se Zakonom o socijalnoj skrbi u prihode uračunava samo stalna socijalna pomoć. Umirovljenički predstavnici su postavili i pitanje razmišlja li se i dalje o uvođenju instituta njegovatelja za starije osobe, što je bilo predviđeno bivšom Strategijom o socijalnoj skrbi za starije osobe, a također je, s obzirom na pojačano nasilje nad starijim osobama, zatraženo da se razmotri uvođenje ženskih sigurnih kuća za starije žene, koje su najčešće žrtve.

Na sjednici su sudjelovali državna tajnica Marija Pletikosa, državni tajnik Ivan Vidiš, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak, predsjednica Nacionalnog vijeća Višnja Fortuna, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović, predstavnici Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.