¸

JELENA LONČAR, RAVNATELJICA CARITASA GRADA ZAGREBA

Rođena je 1976. godine u Imotskom. Članica je Družbe Školskih sestara franjevki. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu pri Studijskom centru socijalnog rada u Zagrebu diplomirala je 2003. godine, a godinu dana kasnije i na Katoličkom bo- goslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

 Na čelu ste zagrebačkog Caritasa od 2008. godine. Tijekom godina sigurno ste se susreli s raznim problemima u pružanju pomoći najpotrebitijima. Koji od tih problema su uspješno rije- šeni, a koji i dan danas su i dalje uteg u pružanju pomoći? Na koji način se financirate i imate li dovoljno sredstava za sve po- trebite? Kad je zapravo „rođen“ Caritas, te da li je ta dimenzija djelovanja crkve ojačala nakon promoviranja socijalnog nau- ka Katoličke crkve?

Teška socijalna situacija radnika krajem 19. stoljeća do- vela je do većeg uključivanja Crkve na socijalno područje. Papa Leon XIII. 1891. godine izdaje prvu socijalnu encikliku Rerum novarum, a ubrzo nakon nje počinju se osnivati Cari- tasi diljem Europe. Socijalne enciklike nakon toga doprinose definiranju načela socijalnog nauka Crkve, ali i uspostavi i ra- zvoju većeg angažmana Crkve na karitativnom i socijalnom području u smislu organiziranog oblika pružanja pomoći. Caritas danas djeluje u više od 200 zemalja u svijetu.

Caritas Zagrebačke nadbiskupije službeno je osnovan 20. listopada 1933. godine. Tom činu prethodio je dugotra- jan karitativni rad i nastojanja raznih katoličkih karitativnih udruženja te posebno karitativni žar zagrebačkih gradskih župnika. Poticanju duha djelotvorne ljubavi svekoliko je pridonio i zagrebački nadbiskup mons. Antun Bauer koji je okružnicom iz 1931. godine, ali i na druge načine, poticao svećenstvo na osnivanje karitativnih organizacija. Cilj osni- vanja Caritasa Zagrebačke nadbiskupije bio je povezivanje svih do tada postojećih karitativnih inicijativa i nastojanja u jednu krovnu organizaciju koja će koordinirati i organizirati karitativni rad na području Zagrebačke nadbiskupije.

  Državne i privatne donacije             

Caritasovi zaposlenici i volonteri svakodnevno se suo- čavaju s različitim izazovima i potrebama na koja nastojimo odgovoriti konkretnom pomoći. Pored naših redovitih aktiv- nosti, uvijek se događaju i nepredviđene situacije, elemen- tarne nepogode i katastrofe. Veliku pomoć i doprinos pružili smo stradalima od poplava 2014. godine, pogođenima po- tresima u Zagrebu i Sisku 2022. godine kao i za vrijeme uvo- đenja lockdowna tijekom epidemije korona virusa. Trenutno smo angažirani u pružanju pomoći raseljenim osobama iz Ukrajine.

Caritas Zagrebačke nadbiskupije ima kombinirani sustav financiranja. Za pružanje socijalnih usluga dio sredstava dobivamo od resornog ministarstva. Ostale aktivnosti pro- vodimo zahvaljujući pomoći – Zagrebačke nadbiskupije, prijavom projekata i programa na javnim natječajima te do- nacijama pravnih i fizičkih osoba.

 Svjedoci smo velikih poskupljenja hrane i režija, a plaće i mirovine nedovoljno ili uopće ne prate taj rast cijena. Kakav je uopće trend posljednjih 15 godina, odnosno da li se broj kori- snika Caritasovih usluga konstantno povećava ili stagnira? Ka- kva je situacija sa osobama starije životne dobi po tom pitanju? Broj tražitelja pomoći posljednjih godina konstantno je u porastu. Godišnji porast korisnika kreće se oko 10 – 15 posto. U tom povećanju broja korisnika su naravno i oso- be starije životne dobi. Starije osobe osobito su pogođene poskupljenjima te uz niske mirovine jedva uspijevaju pokriti osnovne potrebe.

  Caritas kao oblik služenja                 

 Caritas je uvijek tu da pruži pomoć, da osigura smještaj ili osigura obrok nezbrinutima, beskućnicima, mladima, starijim osobama. Caritas djeluje kao hitna pomoć koja rješava one najgore slučajeve, i to bez puno birokracije i papira. S druge strane postavlja se pitanje koja je odgovornost države, sma- trate li da se država mora više uključiti u rješavanje problema siromaštva, kako bi se smanjio broj potrebitih koje Caritas na kraju prigrli?

Caritas je Crkvena organizacija i svoje poslanje crpi iz vjere, evanđelja i crkvenih dokumenata. Mi ne želimo niti možemo vršiti zadaće koje spadaju na državne institucije. Nastojimo djelovati tamo gdje vidimo da pomoć i podrška institucija nije dovoljna ili učinkovita. Svi kao pojedinci i kao društvo, a posebno državne institucije, možemo i trebamo više činiti u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Kao što piše papa Franjo u ovogodišnjoj poruci povodom šestog Svjetskog dana siromaha:„Nitko ne bi smio reći da se ne može približiti siromasima jer mu to ne dopuštaju obave- ze koje uvjetuju njegov način života“ (…) „nitko se ne smije držati izuzetim od brige za siromašne i za socijalnu pravdu“.

 Prvu Caritas organizaciju je osnovao Lorenz Worthmann 9. studenog 1897. u Njemačkoj, a Zagrebački Caritas djeluje od 1933. Koliko se odmaklo od tih početaka?

Karitativni rad ili diakonia prisutna je od samih početa- ka Katoličke Crkve. Sjetimo se samo izbora prvih đakona i povjerene im službe pomaganja udovica i siromaha. Uz na- vještaj Božje riječi i slavljenje sakramenata caritas-dijakonija jedan je od tri nosiva stupa Crkve. Kardinal Bozanić često ponavlja da „nema Crkve bez Caritasa“ jer je to njezin na- čin djelovanja, njezin način življenja. Odmak od 19 stoljeća, kada su osnivani prvi caritasi, najviše se očituje u organizira- nosti karitativnog rada. Na tu organiziranost poziva i papa Franjo u enciklici Bog je ljubav kada piše „da ljubav kao slu- ženje drugima mora biti organizirana kako bi u stvarnosti konkretno predstavljala oblik služenja“.

  Previše papirologije                          

 Kako ocjenjujete najnoviju reformu sustava socijalne skrbi i opću centralizaciju? Da li će to poboljšati ili pogoršati vašu suradnju, ali i funkcioniranje sustava koji bi trebao počivati na bliskosti s onima koji kopaju po kantama za smeće ili jedu u javnim kuhinjama?

Nisam previše optimistična glede reforme sustava so- cijalne skrbi. O tome su svoje stavove iznijele i strukovne komore i udruge socijalnih radnika čija mišljenja i prijedlozi nisu baš uvažavani. Bojim se da se reformom umjesto de- centralizacije uvodi još veća centralizacija. Određene skupi- ne korisnika i nadalje neće biti obuhvaćene socijalnim uslu- gama koje su im potrebne jer ih reforma niti ne nudi.

Socijalne naknade korisnicima su neprimjereno niske. Inače u cijelom sustavu je previše administracije tako da se u praksi događa da socijalni radnik više vremena izdvaja na papirologiju, obrasce, formulare i izvješća nego na individu- alni psihosocijalni rad s korisnikom.

 Podaci Državnog zavoda za statistiku govore o rekordnim stopama siromaštva starijih osoba. Najugroženija populacija su osobe starije od 65 godina koje žive u samačkim domaćin- stvima, što su uglavnom starije žene, te stopa rizika siromaštva za tu populaciju iznosi čak 55,3 posto. Da li i Caritas u svom radu prepoznaje da je siromaštvo u starijoj dobi više ženskoga spola? Svjesni smo činjenice da je svaka treća osoba u riziku od siromaštva u Hrvatskoj starija od 65 godina. Točno, među nji- ma su u najvećoj opasnosti jednočlana kućanstva, osobito ona koja čine žene. Uz siromaštvo, loše zdravstveno stanje starijih i stalna briga oko svakodnevnih obaveza onemogu- ćuju im dostojanstvenu starost. U tom smislu naš Caritas na- stoji izići ususret upravo takvim osobama kroz uslugu pomoći u kući koju pružamo već dvadeset godina.

Tijekom prošle i početkom ove godine bili smo partner u projektu Grada Zagreba „Socijalno se uključi i zaposli – SUZI“ u sklopu kojega smo zaposlili deset dugotrajno nezaposle- nih žena, omogućili im dodatno osposobljavanje, a one su za vrijeme trajanja projekta pružale usluge pomoći u kući za 50 osoba starije životne dobi. Nadamo se da će projektu biti odobrena sredstva i dalje jer je potreba za ovom vrstom po- moći izuzetno velika.

  Prijedlozi na stolu                               

 Zbog sve većeg siromaštva starijih osoba Sindikat umirovlje- nika Hrvatske u svom djelovanju, između ostalog, od Vlade traži hitno povećanje mirovina i promjenu formule usklađivanja mi- rovina, kako bi se poboljšao standard osoba starije životne dobi. I sama ste diplomirana socijalna radnica, pa nas zanima imate li prijedloge kako bi se službenim politikama moglo smanjiti si- romaštvo starije populacije?

Na nedavno održanom okruglom stolu pod nazivom „Socijalne usluge u borbi protiv siromaštva“ predstavili smo prijedloge Caritasa za poboljšanje socijalnih usluga. Između ostalog, u svom prijedlogu ukazali smo na potrebu poveća- nja iznosa dječjeg doplatka te proširenje obuhvata tog prava na svako dijete, potrebu socijalnog stanovanja uz povoljan najam za jednoroditeljske obitelji, povećanje cenzusa za ostvarivanje različitih prava za osobe starije životne dobi.

Zalažemo se i za povećanje kapaciteta domova za starije i nemoćne te kapaciteta za pružanje palijativne skrbi, potrebu osiguranja smještajnih kapaciteta i stručne podrške za smje- štaj beskućnika s psihičkim poteškoćama, potrebu odbaci- vanja predrasuda o brojnim obiteljima kao teretu društva i zajednice i konačno donošenje jasne strategije usmjerene na konkretne pronatalitetne mjere i aktivnosti.

  Podrška dostavi mirovina poštom

 Na inzistiranje upravo našeg SUH-a kroz višegodišnju borbu u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe uvedena je nacionalna naknada, no vrlo je malo korisnika, jedva četvrti- na od očekivanog broja. Mi smatramo da je to tako zbog toga što se zakonom pogoduje bankama, jer je jedan od uvjeta za stjecanje te naknade posjedovanje bankovnog računa. Također, takva se naknada, kao niti mirovina, ne može dostavljati putem pošte, dok ugroženi stari žive često u izoliranim područjima, gdje nema ni prijevoza, niti bankomata. Mi se borimo da se taj uvjet ukine, te da se i mirovine ponovno mogu dobivati putem pošte. Što o tome mislite?

Slažemo se s Vašim prijedlogom. Zbog starosti, bolesti ili izoliranosti mnogim starijim osobama nije moguće doći do poslovnica banaka i bankomata i tako podići svoju mirovinu ili druga primanja. Dostava sredstava putem pošte na kuć- nom pragu bila je puno bolja praksa.

  Prijevare najranjivijih                         

 Hrvatska je poznata po tome da ima čak 89 posto starijih osoba od 65 godina koje žive u vlastitom stanu ili kući. To im pomaže da osjećaju kakvu takvu sigurnost da neće završiti na cesti. Ipak, sve je više ovrha, sve je više pohlepnih lešinara koji kroz ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju otimaju vlasništvo starima. SUH se zalaže za ukidanje dosmrtnog uzdr- žavanja te reformu doživotnog uzdržavanja. Podržavate li ta- kvu inicijativu?

Nažalost, uvijek će biti pojedinaca koji će pokušati preva- riti nekoga. Tu su posebno ranjive starije osobe. Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju treba biti posebno oprezan jer se prijenos događa za života primatelja (danom sklapanja ugo- vora ili u drugom roku oko kojeg su se stranke sporazumjele), dok je kod ugovora o doživotnom uzdržavanju prijenos od- gođen do trenutka smrti primatelja. Stoga je potrebno starije osobe educirati i ukazivati im na opasnosti koje mogu nastati u slučaju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ukoliko davatelj uzdržavanja ne ispunjava ugovorom prihvaćene obveze.

 Božićno vrijeme postalo je sinonim za darivanje najbližih, no božićni konzumerizam i pretjerivanje u obilju darova, hrane i pića postao je svakodnevnica većine građana. S druge strane imamo i one koji si ne mogu osigurati ni osnovne životne po- trebe. Mnoge starije osobe kopaju po kontejnerima kako bi si osigurali dodatni prihod zbog mizerne mirovine. Koja je vaša poruka ovoj konzumerističkoj većini uoči Božića? Kako takvi mogu pomoći svom starom susjedu ili susjedi, ili nekom korisni- ku Caritasa?

Radost Božića ćemo najiskrenije osjetiti ukoliko svoje vri- jeme, talente ili dobra podijelimo s drugim – posebno s onim tko je u potrebi. Jedino se dobrota i ljubav umnažaju dijelje- njem.

Jasna A. Petrović Igor Knežević

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...