KOGA BRIGA ZA NAJSIROMAŠNIJE?   

E-savjetovanje o Obrascu naknadne procjene učinaka Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe okončano je 1. ožujka 2023. Službena analiza Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji socijalne politike je ograničena samo na njihov birokratski uvid, bez stvarne analitičke podloge, a posebno s prešućivanjem ozbiljnih propusta za neuspjeh ove mjere za najsiromašnije građane.

Podsjetimo, Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe uveden je novi institut u hrvatski pravni sustav koji predstavlja novčano davanje za starije osobe koje imaju navršenih 65 godina života i nisu ostvarile mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih mirovinskih doprinosa, odnosno nisu osigurale prihod za starost u okviru mirovinskog sustava.

Prema Zakonu, pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin s navršenih 65 godina života i s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Uz taj osnovni uvjet trebaju biti ispunjeni i sljedeći uvjeti: da osoba nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade, da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.

Skratiti 20 godina prebivališta

Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu pod uvjetom da se na njegov zahtjev obustavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Isplata nacionalne naknade je započela 1. siječnja 2021. godine u početnom mjesečnom iznosu od 800 kuna. Na inzisti-ranje umirovljeničkih udruga, nacionalna naknada podliježe usklađivanju jednom godišnje, počevši od 1. siječnja 2022. godine nadalje, prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi.

Inicijativu za nacionalnu naknadu već godinama prije su pokretali predstavnici Sindikata umirovljenika, a umirovljenički predstavnici sudjelovali su u i radnoj skupini za pripremu ovog zakona, koji je imao puno neprijatelja. Bilo je tu i zabuna, jer se od strane zakonodavca taj institut prvotno nazivao nacionalnom mirovinom, iako je riječ o socijalno zaštitnom institutu. Postoji i zajamčena minimalna naknada koja je davanje iz okvira sustava socijalne skrbi, također namijenjena osobama koje nemaju sredstava za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, no nije uvjetovan starosnom dobi, niti dugotrajnim prebivalištem na području Republike Hrvatske.

Postoji i najniža mirovina koja je namijenjena osobama koje su na temelju rada stekle pravo na mirovinu, ali im je iznos mirovine ispod minimalnog iznosa određenog propisima o mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti te im se na ovaj način osigurava prihod u starosti u primjerenom iznosu u visini najniže mirovine.

Imaju li siromašni internet?

Prilikom donošenja Zakona procijenjen je broj korisnika nacionalne naknade u prve dvije godine primjene Zakona, u 2021. godini na približno 19.700 osoba te 21.550 osoba u 2022. godini. Projekcije su izrađene na temelju raspoloživih javno dostupnih podataka, u trenutku pripreme Zakona u Republici Hrvatskoj je bilo približno 860.000 osoba starijih od 65 godina života, pretpostavljeno je kako bi od ukupnog broja osoba starijih od 65 godina moglo biti približno 50.000 potencijalnih korisnika nacionalne naknade za starije osobe, te bi se obuhvatilo osobe koje nisu korisnici mirovine i nisu korisnici prava iz sustava socijalne skrbi te nisu zaposlene.

Prema statističkim podacima koje vodi Zavod, u prosincu 2022. godine za isplatu nacionalne naknade za studeni evidentirano je ukupno 6.384 korisnika. Od ukupnog broja korisnika nacionalne naknade žene čine većinu, odnosno 4.133 (64,74%), muškarci 2.251 (35,26%), a prosječna dob korisnika je 73 godine. Također, prema regionalnoj pripadnosti utvrđen je najveći broj korisnika na području Zagreba i Zagrebačke županije (1.123), dok je najmanji broj korisnika na području Ličko-senjske (85) i Međimurske (112).

Učinkoviti ili neuspješni

Ministarstvo tvrdi kako je HZMO osigurao učinkovit tijek postupka od podnošenja zahtjeva do donošenja rješenja o pravu na nacionalnu naknadu, osiguravši dovoljan broj djelatnika koji postupaju po zahtjevima, što potvrđuje podatak kako nema neriješenih zahtjeva. Također, naglašavaju kako je postupak maksimalno olakšan i pojednostavljen za podnositelja zahtjeva. Osoba treba samo podnijeti zahtjev, što je moguće u svakoj područnoj službi, uredu ili ispostavi Zavoda (tiskanica zahtjeva za nacionalnu naknadu može se preuzeti na internetskoj stranici Zavoda ili kupiti u prodavaonicama Narodnih novina) te elektroničkim putem u sustavu e-Građani.

I sada se ministarski birokrati čude kao ona poznata pura. Kako to da je do 14. studenoga 2022. podneseno samo 13.267 zahtjeva, na temelju kojih su ukupno 7.172 osobe ostvarile pravo na nacionalnu naknadu. Iz navedenog podatka proizlazi kako je relativno mali postotak pozitivno riješenih zahtjeva, svega oko 54% te su stoga posebno analizirani razlozi zbog kojih gotovo 46% osoba koje su podnijele zahtjev nisu ostvarile pravo na nacionalnu naknadu. Najčešći razlog odbijanja je propisani cenzus, odnosno okolnost da prihodi podnositelja zahtjeva i/ili njegovih članova kućanstva premašuju propisani iznos utvrđen u visini nacionalne naknade (800,00 kn u 2021. godini i 820,80 kn u 2022. godini) po članu kućanstva.

Pogodovanje bankama

Zašto ne spominju da je posebno sporno to što je u obrascu kojim se podnosi zahtjev za stjecanje prava na nacionalnu naknadu uvedena rubrika IBAN, što znači da ti siromasi raspršeni po brdima i dolinama Banije, Slavonije, Like i Zagore, većinom teško pokretni, često daleko od bankoma-ta, pošta, javnog prijevoza i institucija, bez mobitela i moraju imati otvoreni tekući račun u banci, koji uredno plaćaju, a pretpostavljeno je da su siromašni.

Otkud im onda IBAN, bez kojega se temeljem bankovne potvrde uopće uzima u razmatranje. Nije li tu riječ o pogodo-vanju bankama? Zašto i kako da polupokretni starci iz zabiti odlaze mjesečno u neku daleku banku po svoju nacionalnu naknadu?

Nadalje, pristupili su ispitivanju informiranosti ciljane skupine ovoga Zakona te utvrdili kako je provedena opsežna promidžbena kampanja, uglavnom preko internetskih stanica, te radio i TV emisija. Zaboravljaju da siromasi nerijetko nemaju novca za plaćati pretplatu za radio i TV, da ne čitaju plakate na lokacijama Središnje službe HZMO-a.

Izopćeni i zaboravljeni

I zato Ministarstvo zaključuje: „s obzirom na to da primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala približnim brojem korisnika koji su ostvarili pravo na nacionalnu naknadu u odnosu na predviđeni broj korisnika prilikom donošenja Zakona, potrebno je posebno dodatno razmotriti propisane uvjete za ostvarivanje tog prava". Prvo, zaključili su da je problem što je iznos prenizak, a drugo da možda drukčije treba izračunavati prihod po članu obitelji i eventualno skratiti obvezno prebivalište od 20 godina.

Baš lijepo i korisno, ali nedovoljno. Dvije glavne prepreke ne spominju. Prvo, da ljudi nisu informirani, da ne znaju za to svoje pravo jer žive u zabitima, na brdima, bez radija, TV-a, nemaju javnog prijevoza, hrane se iz skromnog vrta ili su naprosto nepokretni. Bez Crvenog križa, Caritasa, geron-todomaćica iz projekta Zaželi, ne bi ih ni ovoliko malo znalo za nacionalnu naknadu. Centralizirani centri socijalnog rada uopće nisu doživjeli nacionalnu naknadu kao svoju obvezu i stvarno socijalno pravo starijih osoba.

I treba ukinuti obvezu posjedovanja bankovnog računa. Treba im nacionalnu naknadu donositi poštar ili im je slati golubovima pismonošama. Nitko se ovog problema nije niti dotaknuo. Ukupno su se na javnom savjetovanju pojavila samo 3 komentara, i to jedan naš. I to je sve. Koga briga za najsiromašnije. Sigurno ne Ministarstvo koje, očito, pogoduje bankama.

J.A.P.