¸

PROFESOR DR. SC. MARIJANA NEUBERG, DOKTORICA

U znanstvenim radovima istražujete sustav palijativne skrbi u Hrvatskoj u kojem ističete da medicinskim sestrama nije osigurano dovoljno specifične edukacije za rad u palijativi, odnosno da je u Hrvatskoj u praksi često naglasak na zbrinjavanju fizičkih potreba pacijenta. Što je po vašem mišljenju potrebno promijeniti kako bi se pacijentima pružila još veća potpora?

Proteklih godina u Republici Hrvatskoj u edukaciji o palijativnoj skrbi uvele su se brojne promjene koje su vrlo ohrabrujuće. Naime, od 2013./2014. godine na preddiplom- ske studije sestrinstva uveden je obvezan kolegij Palijativna zdravstvena njega. To je velika prekretnica jer poznato je kako višom razinom obrazovanja razvijaju se i sposobnosti promišljanja i kritičkog zaključivanja koje su nužne za me­dicinsku sestru kako bi mogla sagledavati sve dimenzije čovjekovog bića i kako bi mogla prepoznati te odgovoriti na potrebe koje iz njih proizlaze.

U svakodnevnom radu medicinskih sestara/tehničara naglasak se stavlja na zadovoljavanju fizičkih potreba pa­cijenata kao što je promjena položaja pacijenta, primjena terapije, određeni medicinsko tehnički zahvati, prevencija i zbrinjavanje komplikacija dugotrajnog mirovanja... i to su vidljive i mjerljive aktivnosti. Hrvatska komora medicinskih sestara je 2018. godine objavila „Kompetencije medicinske sestre u specijalističkoj palijativnoj skrbi" u kojem su navedene ključne kompetencije medicinske sestre prema Europskom društvu za palijativnu skrb, a među kojima su: „omogućiti bolesniku da se tijekom cijele bolesti osjeća što ugodnije, da je bez bolova i drugih simptoma bolesti, pružiti pomoć i podršku obitelji", „udovoljiti bolesnikovim psihološkim, socijalnim potrebama i duhovnim potrebama".

Stoga, možemo reći da uz pružanje fizičke skrbi i razgovor s pacijentom o njegovim emocijama, problemima, pruža­nje emocionalne potpore pacijentu i obitelji, uvažavanje kulture iz koje dolazi, poštivanje rutine i slično su postale aktivnosti o kojima se govori i uči na studiju sestrinstva, te svakodnevno primjenjuje u praksi.

Na studiju sestrinstva podučava se studente studija se­strinstva kako da promatraju„pacijenta u cjelini, a ne samo bolest od koje boluje pacijent, studenti se poučavaju o komplementarnim i alternativnim metodama skrbi, o pro­vođenju muzikoterapije, tehnika relaksacije, o prakticira- nju duhovnosti, umjetnosti u palijativnoj skrbi i na to smo iznimno ponosni.

Vlastiti dom nije jamstvo „ugodne" smrti

U razvijenim zemljama Europske unije posljednjih de­setljeća naglasak je stavljen na što duži boravak osobe starije dobi u svom domu zbog niza pozitivnih razloga. Logično bi bilo i da osobe kojima se bliži kraj života svoje posljednje trenutke provode kod kuće, a ne u bolnici, s obzirom da sam odlazak u bolnicu izaziva dodatni stres pacijentu? Na koje načine bi država mogla potaknuti ostajanje palijativnih bolesnika u svojim domovima?

Osobe starije dobi utječu na društvo, čine društvenu strukturu i nose teret društvenih uloga unatoč borbi sa pre­drasudama i diskriminacijom, sa„ageizmom", poteškoćama u komunikaciji. Najviše od svih drugih dobnih skupina, osjećaju jaku privrženost svom domu, ali i svim važnim do­gađajima, uspomenama, iskustvima, prijateljima. Boravak u vlastitom domu pruža im sigurnost u kojoj nema straha od nepoznatog.

Pristup svakoj osobi starije dobi mora biti individualan. Smještaj u dom ili pak boravak u vlastitoj kući sami po sebi nisu jedini faktor za osiguranje kvalitetnog starenja. Ono uključuje mnogo faktora kao što je: psihološko blagostanje, financijska sigurnost i sigurnost okoline u kojoj borave, prak- ticiranje duhovnosti, tjelesno i mentalno zdravlje, podrška obitelji, prijatelja, zajednice.

Smatram da bi jačanje izvaninstitucionalne skrbi u našoj zemlji moralo biti vidljivije. Snaga izvaninstitucionalne skrbi stavlja naglasak na jačanje sposobnosti pojedinca, ali i jačanje uloge obitelji. Potrebno je oformiti i osnažiti servise lokalne zajednice, uključiti u dobrovoljni rad volontere posebice za podršku članova obitelji.

Vidljivo je da patrijarhalnu obitelj zamjenjuje nuklearna, migracije radi posla su svakodnevne, a žene su radno aktivne već godinama. Ženski članovi obitelji su okosnica skrbi za oboljelog člana i čine oko 80% neformalnih njegovatelja u RH te je jasno da upravo toj skupini treba podrška i pomoć ako njeguju svog člana obitelji kod kuće.

Žene su neformalne njegovateljice

Smatram da bi prvi i najvažniji korak bio u zajednicama oformiti volonterske servise za pomoć obitelji koja njeguje oboljelog. Također, lokalna zajednica osim institucijske skrbi trebala bi ponuditi dnevni ili poludnevni boravak, radionice u trajanju od nekoliko sati za osobe starije dobi, osobe koje su u palijativnoj skrbi kako bi kvalitetno provodili vrijeme u zajednici u kojoj su i s kojom su cijeli život živjeli.

Većina naših građana poznaje službe zdravstvene njege u kući te patronažnu skrb kao neki oblik izvaninstitucijske skrbi, a volontere i gerontoservise samo rijetke zajednice nude.

U jednom radu ste napisali da u palijativnoj skrbi paci­jenti imaju pravo sudjelovati u odlukama koje se donose u vezi s njihovom skrbi, za razliku od odluka u kurativnoj medicini. Koje su prednosti takvog zajedničkog odlučivanja u liječenju?

Želimo li razvijati moderan zdravstveni sustav u kojem je pacijent u središtu skrbi i u kojem se naglašava pacijentovo zadovoljstvo, iznimno je važna upotreba holističkog pristupa koji je suprotnost medicinskom modelu kojeg danas imamo. Naime, bolnice i domove za osobe starije dobi ne čine zidovi već ljudi koji u njima žive i rade.

U radu s pacijentima koji imaju potrebu za palijativnom skrbi, tj. teško bolesnim pacijentima s uznapredovalim i ne­izlječivim bolestima, psihološke, socijalne i duhovne potrebe još više izlaze na vidjelo i skrb bi trebala biti orijentirana prema svim potrebama koje proizlaze iz fizičke, psihološke, socijalne i duhovne dimenzije čovjeka. Staviti pacijenta u središte skrbi i uključiti njega i njegovu obitelj kao aktivnog partnera u skrb neizmjerno je važno.

Hospiciji nisu zidovi

Uključivanjem pacijenta u skrb pokazujemo mu da ga po­štujemo i cijenimo, a ako su zadovoljene pacijentove socijalne, duhovne i psihičke potrebe on će biti zadovoljan provedenom skrbi. Potrebno je svima osvijestiti da čovjek na kraju svog života ima pravo više nego ikad prije reći svoje mišljenje, želje i odluke i ima pravo da se to uvažava i poštuje.

Vrlo često se u palijativnoj skrbi pojavljuju i etičke dileme, gdje osobe u terminalnoj fazi trpe neopisive bolove. Koje je vaše mišljenje, treba li Hrvatska ići u smjeru da omogući pojedincu odabir eutanazije ako on to želi?

Ako znamo da je palijativna skrb aktivna, cjelovita skrb za osobu s uznapredovalom, progresivnom bolesti ona uključuje i: ublažavanje boli i drugih simptoma te pruža psihološku, socijalnu i duhovnu podršku pa prostora za eutanaziju po mom mišljenju nema.

Smatram da je pravilno provedena palijativna skrb jedini i pravi protuargument eutanaziji. Naime, danas imamo sjajno educirane zdravstvene djelatnike, koordinatore za palijativnu skrb po županijama, mobilne palijativne timove koji skrbe za svoje pacijente u njihovim kućama i pružaju im mir i dostojan­stvo potpunom skrbi. Iz ovdje napisanoga bi izgledalo kao da je sve idealno, no znam da postoje krajevi naše zemlje gdje ne postoje stacionarni smještaji, gdje se za osobu na kraju svog života nema tko brinuti, nema ju se kamo smjestiti... Akademskoj, stručnoj i cjelokupnoj javnosti to mora biti cilj, kako da skrb dođe k svakom korisniku posebice na kraju nje­govog života.

Najcesce je zanemarivanje

U svojim radovima proučavate i nasilje nad starijim oso­bama u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Podatke o nasilju dobivali ste direktno od medicinskih djelatnika. Koliko često je nasilje nad starijim osobama u tim ustanovama, i je li ono veće u odnosu na druge dobne skupine? Na koji sve načine se ispoljava to nasilje, i tko zapravo vrši nasilje, članovi obitelji ili sami djelatnici?

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da otprilike 1 od 6 osoba od 60 godina i starijih je doživjela neki oblik zlostavljanja u društvenim okruženjima tijekom 2021. godine, odnosno, da je je tijekom COVID -19 pandemije stopa zlostavljanja osoba starije dobi porasla.

Osobe starije dobi češće su izložene zanemarivanju gdje se svjesno ne podmiruju potrebe koje imaju te ih se izlaže rizicima narušavanja fizičkog i mentalnog zdravlja. Neki od oblika zanemarivanja su: uskrata hrane, lijekova, vode, odije­vanje u neadekvatnu ili prljavu odjeću i obuću .U većem su riziku osobe koje nose slušni aparat, naočale, teško pokretne ili nepokretne osobe, osobe oboljele od demencije, samci, osobe bez imovine, obitelji..

Ovim putem apeliram na sve osobe starije dobi da prijave bilo koji oblik nasilja jer je ono nedopustivo u bilo kojoj dobi i sredini, također nadam se da će se podizati svijest svih ljudi o ovom fenomenu kako bi se spriječilo zlostavljanje i osiguralo da se oni slučajevi koji se dogode odmah prijave.

Prijavite svaki slučaj zlostavljanja

Naime, većina slučajeva zlostavljanja osoba starije dobi ostaje neotkrivena i neprijavljena najčešće poradi srama, osjećaja krivnje, nemoći i ovisnost starije osobe o osobi koja skrbi o njoj ili ju njeguje.

Osobe koje su smještene u domovima za starije i nemoć­ne osobe, domovima za psihički bolesne odrasle osobe te bolnicama i ustanovama za trajnu brigu i njegu mogu biti izložene nasilju u tim ustanovama. Osobe starije dobi sklone su okrivljavanju sebe zato što smatraju da je situacija u kojoj su se našle za njih sramota te neće priznati da je zlostavljana zato što smatra da će se zlostavljanje povećati, da će se nju izolirati u instituciji. Zdravstveni djelatnici o ovoj temi moraju govoriti u stručnim krugovima, ali još više među osobama starije dobi. Naime, upravo jasno komuniciranje da je to po­grešno i da nasilje treba razotkriti dati će snagu našim osobama starije dobi u instituciji da progovore o situacijama koje im nisu bile ugodne.

I. Knežević J. A. Petrović

 

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...