U Hrvatskoj je krajem rujna 2022. godine bilo oko 105 tisuća nezaposlenih što je rekordno niska nezaposle­nost. Razloga za tako malu brojku je mnogo, od gos­podarskog oporavka koji je krenuo ulaskom Hrvatske EU, ali i egzodusa nezaposlene mlade radne snage „trbuhom za kruhom" otvaranjem granica EU. Uoči međunarodnog dana starijih osoba na sjednici Nacionalnog vijeća za umi­rovljenike i starije osobe 29. rujna ove godine prezentaciju je održao ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, koji je dao i neke zanimljive podatke.

Kazao je kako je 2014. godine izdano tek stotinjak radnih dozvola za strane radnike, da bi u ovoj godini ta brojka po­rasla na čak 86 tisuća. Svi smo svjedoci kako su strani radnici počeli popunjavati rupe na tržištu rada, i to uglavnom po­slove u uslužnim djelatnostima i prodaji, a Lončar je kazao i kako Vladine projekcije rasta BDP-a od 2,5 posto znače i do­datnih 25 do 30 tisuća novih radnih mjesta. Porast potražnje za radnicima, kazao je, će zahtijevati aktivaciju nezaposle­nih, izdavanje radnih dozvola, ali i da su u „HZZ-u primijetili da se velik broj umirovljenika pojavljuje na tržištu rada, i to radeći do polovice radnog vremena od četiri sata dnevno".

Informacije na jednom mjestu

Trenutno je 24 tisuće umirovljenika zaposleno do polo­vice radnog vremena, a prema istraživanju HZZ-a još oko 6.400 tisuća umirovljenika je iskazalo želju za zapošljava­njem. S druge strane i poslodavcima su zbog manjka radne snage umirovljenici postali zanimljivi, a to je prepoznato i u Vladi pa je HZZ u partnerstvu sa Ministarstvom rada i mi­rovinskog sustava i HZMO-om odlučio pokrenuti web stra­nicu za zapošljavanje umirovljenika. Sindikat umirovljenika je godinama tražio da se pri burzi uvede posebni registar za umirovljenike i da se doista počne posredovati u njihovu za­pošljavanju, a sada je konačno i do toga došlo. Lončar je ka­zao i da će se ubuduće poslodavci intenzivnije spajati s umi­rovljenicima, te da će se obučiti savjetnici u HZZ-u i HZMO-u koji će kroz pozivni centar davati sve potrebne informacije.

Ranije su na stranicama HZZ-a poslodavci mogli označi­ti u svom oglasu da zapošljavaju i umirovljenika, no sada, na web adresi https://umirovljenici.hzz.hr/ svi umirovljenici će na jednom mjestu moći pregledavati poslove koji im se nude. Pregledali smo novu web stranicu i zaključili da je do­ista moderna i lako pregledna, i što je najbitnije, nudi jako korisne informacije umirovljenicima. Osim popisa poslova i poslodavaca koji nude te poslove, korisnici mogu pročitati i najčešća pitanja vezana uz rad i korištenje mirovine, npr. obustavlja li se mirovina ako se zaposli, može li se prima­ti mirovina i obavljati samostalna djelatnost ili raditi preko ugovora o djelu, kad se ima pravo na ponovno određivanje mirovine itd.

Onima koji traže posao omogućeno je i ispunjavanje online obrasca koji se šalje direktno HZZ-u, a za svaki slu­čaj su postavljeni i linkovi s objašnjenima kako se prijavi­ti osobno ili elektroničkim putem, kao i link na područne urede HZZ-a s adresama, telefonima i mail adresama sa­vjetnika koji se mogu kontaktirati za sva pitanja. Posebno je istaknut i telefonski broj kontakt centra HZZ-a i radno vrijeme.

I sve bi to bilo divno i krasno, i imalo puni smisao da se umirovljenicima nude kvalitetni poslovi. Jer, u trenutku pisanja ovog članka na toj web stranici oglašeno je bilo 124 poslova za umirovljenike i to po sljedećim djelatnostima: 36 prodavača, 30 medicinskih sestara, 19 kuhara, 19 do­stavljača, 10 pomoćnih kuhara i 10 konobara. Očito je kako se umirovljenicima nude uglavnom manje poželjni poslo­vi, koje rijetki žele raditi, pa te rupe popunjavaju uvezeni inozemni radnici.

Rad treba biti izbor

I ono što je također bitno, riječ je o poslovima koji ne nastavljaju kontinuitet struke u kojoj su umirovljenici pro­veli radni vijek, a na što su predstavnici SUH-a već na istoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije oso­be u rujnu upozorili i ministra rada i predstavnike HZZ-a i HZMO-a, kao i na istraživanje da 74 posto hrvatskih umi­rovljenika radi jer su primorani zbog teške materijalne si­tuacije, a što je u svom izvješću za 2021. godinu objavila i Pučka pravobraniteljica. Što je najgore, i država ne ide na ruku zapošljavanju umirovljenika, jer poslodavci moraju plaćati bolovanje umirovljenika i nakon 42 dana, a kod drugih zaposlenika teret bolovanja preuzima HZZO. Dis- kriminatoran je i Zakon o odgoju i obrazovanju u srednjoj i osnovnoj školi koji nalaže svim učiteljima i profesorima prisilno umirovljenje i zabranu rada u struci kad napune 65 godina.

SUH se zalaže da umirovljenicima rad u mirovini bude izbor, a ne potreba, kako bi si ispunili svakodnevicu, imali socijalne kontakte, pomagali mlađim kolegama i prenosili svoje znanje u struci za koju su se školovali i u kojoj su radili cijeli radni vijek. Ne možemo se oteti dojmu da država više pomaže poslodavcima koji ne znaju otkud nabaviti radnu snagu za manje kvalitetne i teže poslove pa priliku vide da zaimačom malo zagrabe u bazen umirovljeničke juhe.

Reći će netko, pa nitko ne sili umirovljenike da rade ili prihvate takve poslove. Istina, ne sili, ali mnogi od njih jed­va preživljavaju i htjeli bi raditi poslove iz struke ili lakše poslove, no takvi poslovi im se rijetko nude. Pa su onda povremeno prisiljeni zagrebati po kontejneru kako bi pro­našli pokoju plastičnu bocu i dobili 50 lipa po komadu...

Igor Knežević