¸

DRŽAVNI PRORAČUN BEZ NADE

Na sjednici Vlade RH održanoj 14. studenog 2022. raspravljalo se o prijedlogu Državnog proračuna za 2023. godinu, te je premijer Andrej Plenković istaknuo da su tri osnovna ci- lja novog proračuna, ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i razvoj te očuvati socijalnu sigurnost. Što se tiče ovog posljednjeg, Plenković je kazao da to podrazumijeva nastavak rasta mirovi- na i nastavak rasta plaća. I doista, prema prijedlogu proračuna za sljedeću godi- nu kojeg smo pročešljali, predviđeno je da rashodi za mirovine i mirovinska pri- manja rastu za 512,7 milijuna eura više nego u 2022. godini, što preračunato u još aktualnu valutu iznosi 3,8 milijardi kuna povećanja. HZMO-ov tekući plan za isplatu mirovinu u 2022. godini iznosi 45,3 milijarde kuna, što znači da će se u sljedećoj godini za isplatu mirovina iz- dvojiti preko 49 milijardi kuna.

Pogledaju li se prethodne dvije godi- ne, proračun za 2021. imao je povećanje izdataka za mirovine za 870,3 milijuna kuna, a godinu nakon toga proračun za 2022. je imao povećanje izdataka za mi- rovine u iznosu od 900,5 milijuna kuna. Zaključak je kako je Vlada RH za 2023. godinu doista odlučila, puno više nego što je bilo uobičajeno prethodnih godi- na, povećati izdatke za umirovljenike.

  EU injekcija                   

Na toliko povećanje rashoda za miro- vine najveći utjecaj je imao novi model obiteljske mirovine koji kreće od 1. siječ- nja 2023. godine, kojim će se sve obitelj- ske mirovine povećati za 10 posto, ali i po prvi put omogućiti da osoba zadrži mirovinu i dobije dio partnerove. Da- kako, utjecat će i inflacija, koja će u slje- dećoj godini po projekcijama biti malo ispod šest posto. Također, povećat će se i najniže mirovine za 3 posto, kao i uve- sti veća bonifikacija za one koji ne odu u starosnu mirovinu čim napune 65 godi- na. Sve su to mjere za koje treba pohva- liti Vladu i za koje su dijelom zaslužne i umirovljeničke udruge koje su i predla- gale te mjere, iako nisu sve usvojene ili barem ne na način koji su udruge željele, poput mogućnosti da se uz zadržavanje vlastite uzme i do 50 posto mirovine preminulog partnera.

Svakako Vladi je u jednom takvom

„odrješenju kese“ pomogla i financijska injekcija Europske unije, jer će se u hr- vatski proračun sljedeće godine sliti oko 5 milijardi eura od pomoći EU, a što je 32,8 posto više nego ove godine, odno- sno 1,2 milijardi eura više. Ukupni priho- di državnog proračuna trebali bi biti veći za 2 milijarde eura u sljedećoj godini, a od doprinosa za mirovinsko osiguranje država će uprihoditi oko 300 milijuna eura više nego u 2022. godini, odnosno ukupno 4 milijarde eura ili 30 milijardi kuna. Iako će se izdvajanja za mirovine doista uvelike povećati, Vlada će, realno gledajući, tek poboljšati standard obi- teljskih umirovljenika, svi ostali umirov- ljenici i dalje imaju pravo biti potpuno nezadovoljni s iznosima svojih mirovina.

Naime, troškovi života i dalje sve više rastu, a formula usklađivanja mirovina i dalje ne prati u cijelosti rast troškova (ili plaća), pa su tako naši umirovljenici siro- mašniji nego prije godinu dana, unatoč oporavku gospodarstva od korona krize i samohvali kako smo imali rekordnu turističku sezonu. Ništa bolja situacija, a zapravo i gora će biti u 2023. godini, kad se predviđa realni rast BDP-a od tek 0,7 posto, što znači novo stezanje reme- na i gotovo nikakav realan rast mirovina. Zbog toga umirovljeničke udruge i dalje zahtijevaju rast svih mirovina za 10 po- sto duga zbog pogrešnog izračuna prve vrijednosti AVM još od 1999. godine, ali i hitnu promjenu formule usklađivanja mirovina.

Ono što se posljednjih dana od Vlade moglo čuti je da će se i u sljedećoj go- dini osigurati jednokratni dodaci na mi- rovine, kojih je u 2022. godini isplaćivala čak u tri navrata. Postavlja se retoričko pitanje zbog čega Vlada ne bi umjesto tih dodataka novac upotrijebila da svi- ma uveća iznose mirovina, kako to traže Sindikat i Matica? Ah da, ljepše zvuči kad nekome tko ima mirovinu od 1.200 kuna isplatiš u tri navrata 1.200 kuna dodatka, nego da mu s tih 3.600 kuna povisiš mi- rovinu, koju kad podijeliš na 12 mjeseci ispadne da je uvećana samo 300 kuna. Ili onome koji ima mirovinu 4.000 kuna isplatiš tri puta po 400 kuna, jer kad bi podijelio na cijelu godinu mirovina bi mu rasla samo 100 kuna.

A i ne daj Bože da se dogodi kakav poremećaj u ekonomiji, pa shvatiš da si siromahu omogućio porast njegove bijedne mirovine, i sada nemaš novca da isplatiš vojsku partijskih uhljeba, ne samo svoje stranke, razgranatih od jav- nih tvrtki, do seoskog načelnika općine kojem je jedina svrha postojanja radnog mjesta da mu se isplaćuje plaća.

  Ušteda na smrtnosti 

Dok god imamo glomazni sustav iz- mišljenih radnih mjesta u javnoj upravi i poduzećima, dok god imamo slučaje- ve pronevjere novca u tvrtkama poput INA-e gdje je nestalo milijardu kuna, kad znamo da je Hrvatska najgora u EU u udjelu prosječne mirovine u pro- sječnoj plaći od samo 37 posto, tada s pravom imamo pravo tražiti povećanje mirovina, jer je novac iz državnog pro- računa nepravilno i nepravedno raspo- ređen. Da ne spominjemo i lažne invali- de, lažne branitelje i slične, i potrebu za revizijom svih mirovina, a naročito onih po posebnim propisima.

Tu je i tzv. višak smrtnosti tijekom pandemije koronavirusa u odnosu na petogodišnji prosjek od gotovo 19 i pol tisuća osoba, od čega su većina umrlih umirovljenici, što znači da je država i tu uštedjela popriličan iznos. Hrvatska kao da je tek na početku svog postojanja, jer svima su nam potrebne reforme, i starima i mladima. I reforma zdravstva, i školstva, i reforma rada i mirovinskog sustava, i reforma shvaća- nja da je normalno kad si u Hrvatskoj umirovljenik da si u većini slučajeva na granici siromaštva.

Igor Knežević

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...