¸

ROBERT MARKT, IZVRŠNI PREDSJEDNIK HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA

„Civilizacijski dosezi jednoga društva mjere se i po tome kako se to društvo odnosi prema svojim najstarijim članovima. Volio bih da to svi osvijestimo t da zaista uvažimo naše starije sugrađane od kojih možemo puno naučiti te da im osiguramo dostojanstvenu starost kakvu i zaslužuju"

Gospodine Markt, na čelu ove značajne i ugledne organizacije ste od 2014. godine kao izvršni predsjednik. Često ste i u medijima, što ukazuje na vaše brojne aktivnosti, no Glas umirovljenika je imao prigode saznati od vaših brojnih korisnika diljem Hrvatske u kojoj mjeri je uloga Crvenog križa presudna za preživljavanje zanemarenih i zapuštenih starijih osoba, nerijetko i u ruralnim područjima, izopćenima, bez ikakvog javnog prijevoza i institucija. Koliko starije osobe od 65 godina prepoznajete kao svoju značajnu korisničku skupinu?

To je naša iznimno značajna, ako ne i najznačajnija skupina korisnika. Sociodemografski pokazatelji ukazuju na to da je Republika Hrvatska staro društvo. Prema zadnjem popisu stanovništva, od ukupne populacije, 22,45 posto čine starije osobe. Većina njih živi sama, imaju male mirovine, žive skromno, a ono što mi dobro znamo, najviše im nedostaje netko tko bi s njima popričao, popio kavu i prokomentirao vrijeme, sport ili politiku.

Osim što po prihodima spadaju u najsiromašniju dobnu skupinu, osobe starije od 65 godine najviše su izložene i opasnosti od socijalne isključenosti. Zbog svega toga, ali i brojnih drugih čimbenika, Hrvatski Crveni križ zajedno sa svojim 131 društvom, usmjeren je na suzbijanje socijalne isključenosti te uspostavu kvalitetnijeg pružanja socijalnih usluga u domu korisnika. Cilj nam je ljude ne smještati u institucije, zato razvijamo programe koji omogućavaju što duži ostanak korisnika u vlastitom domu. To, među ostalim, obuhvaća pomoć u kući, dostavu toplih obroka u dom korisnika, korištenje pomagala iz fonda posudionice medicinskih i ortopedskih pomagala, osiguravanje usluge besplatnog prijevoza korisnika i strukturirano provođenje slobodnog vremena za starije osobe čime se nastoji zaštititi njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Starije korisnike zovemo imenom

Koje su glavne usluge i oblici potpore koje pružate starijim osobama i koja je Vaša procjena o njihovom obuhvatu? Gdje je veća potreba za vašom intervencijom, u urbanim ili ruralnim sredinama?

Društva Crvenog križa diljem Hrvatske provode veliki broj redovitih programa namijenjenih upravo ovoj ciljanoj skupini odnosno starijim osobama koje žive u samačkim kućanstvima. To su, primjerice, klubovi i dnevni boravci za starije osobe, posudionice medicinskih i ortopedskih pomagala, dostava toplih obroka u dom korisnika, pomoć u kući, skrb izvan vlastite obitelji (bez osnivanja doma), program kontrole krvnog tlaka i šećera u krvi, programi zdravog starenja i drugi programi.

Želim naglasiti kako društva Crvenoga križa procjenjuju potrebe u svojim lokalnim zajednicama jer jako dobro poznaju situaciju i što je još važnije, jako dobro poznaju svoje korisnike. Oni znaju procijeniti što na određenom području nedostaje pa u skladu s tim pokreću i nove programe i projekte. Posebno sam ponosan kada s našim djelatnicima obilazim teren, a oni svoje korisnike nazivaju njihovim imenima. To pokazuje koliko smo bliski tim ljudima, a i koliko su oni dio nas.

Veća potreba je upravo u ruralnim i izoliranim područjima, gdje je manja dostupnost usluga od strane drugih pružatelja, a nerijetko je upravo Crveni križ jedina organizacija koja pokriva određeno područje. Treba reći kako su društvene promjene dovele do drastičnih promjena obiteljske strukture i njezinih uloga. Urbanizacija, migracija mladih ljudi u gradove u potrazi za radnim mjestom, smanjenje obitelji, sve više radno aktivnih žena, ujedno znači smanjenje članova obitelji koji su u mogućnosti brinuti se za starije osobe. Upravo su spomenuta područja slabo ili nikako pokrivena javnim prijevozom, a tamo gdje navedeno u određenoj mjeri i postoji, cijena karte javnog prijevoza je nerijetko prevelika za često korištenje takve usluge. Iz tog razloga ukazala se potreba za projektima mobilnosti - prijevoz starijih i nemoćnih osoba iz ruralnih sredina u gradsku radi ostvarivanja zdravstvenih i socijalnih prava, te specifičnih potreba, ali i korištenja aktivnosti koje provode Crveni križevi. Svjesni smo svih problema s kojima se osobe treće životne dobi susreću, neke rješavamo odmah, o nekim problemima informiramo nadležne institucije i vrlo često nastupamo prema ministarstvima s prijedlozima unapređenja usluga koje se pružaju staračkim i samačkim domaćinstvima.

Najbolje znamo njihove potrebe

U Hrvatskoj se velik broj osoba starije životne dobi suočava sa životnim standardom znatno nižim ispod prosjeka društva. Siromaštvo i socijalna isključenost se sve više vežu uz stariju populaciju, a čak 55 posto svih staračkih samačkih domaćinstava je u siromaštvu. Kako dolazite do tog dijela populacije, u kojoj mjeri je to rezultat suradnje s državnim socijalnim službama?

Kako sam već naveo, društva Crvenoga križa diljem Hrvatske jako dobro poznaju svoje sredine i brzo uočavaju tko treba pomoć. Nerijetko nas o potrebama starijih osoba obavijeste i članovi obitelji koji ne žive u istom gradu, obavijeste nas i susjedi, ali i same starije osobe. Moram reći da imamo vrlo dobru suradnju sa Zavodom za socijalni rad, kao i s drugim dionicima u lokalnoj zajednici. Sve veći broj Crvenih križeva provodi europske projekte, gdje onda sa Zavodom i drugim dionicima učvršćuju već postojeću suradnju. Posebice se to odnosi na razmjenu podataka o starijim osobama koje žive u teškom siromaštvu - primateljima zajamčene minimalne naknade.

Tko financira aktivnosti HCK, koliko su to projekti, donacije građana ili javna sredstva? Postoji li dovoljna senzibiliziranost za pomoć starijoj populaciji?

Izvori financiranja za projekte i programe koje provodimo različiti su. U mnogima nam podršku daje državna i lokalna vlast, a nikako nisu zanemariva ni sredstva koja povlačimo iz fondova Europske unije. Podršku daju i brojne tvrtke, ali i građani koji se uvijek odazovu akcijama koje provodimo. Mislim da možemo biti zadovoljni uz napomenu da, naravno, uvijek ima prostora da napravimo bolje i više.

Uočavam da nas sve ponese vrlo brzi životni ritam u kojemu nenamjerno možda zaboravimo na naše sugrađane starije životne dobi. Kao društvo trebali bismo više senzibilizirati javnost za potrebe starijih osoba. Treba ih prestati prikazivati kao „teret" društva i treba početi isticati sve potencijale koje sa sobom donosi starija dob te konačno dati starijima priliku da te potencijale koriste i postanu aktivni članovi zajednice.

Hrvatski Crveni križ upravo je s tim ciljem u prethodne dvije godine provodio projekt „Stariji za starije - umrežavanje socijalnih usluga u zajednici", a koji je kao jedan od ciljeva imao smanjenje socijalne isključenosti kroz poticanje aktivnosti volontiranja starijih osoba. U sklopu projekta osnovani su Klubovi volontera starijih osoba, koji su nastavili djelovati i nakon završetka projekta. Upravo kroz volontiranje smo nastojali da same starije osobe se založe za povećanje senzibiliziranosti zajednice za njihove probleme, ali i da neke od njih samostalno pokušaju riješiti.

Topli obrok stiže u dom

Koji osnovni problem prepoznajete kao potrebu za stariju populaciju: osiguranje toplog dnevnog obroka i hrane, grijanje i štednjaci za kuhanje, dobava lijekova, odvođenje liječniku, pomoć u kući, pribavljanje radija i televizije te telefona? Koliko starijih osoba hranite dnevno?

Sve što ste naveli čini osnovne životne potrebe starijih osoba te je zaista teško izdvojiti samo jednu potrebu. Upravo širokom lepezom naših programa i projekata namijenjenih starijim osobama želimo pokriti sve navedeno - osiguranje toplog dnevnog obroka i hrane kroz pučke kuhinje, dostave toplih obroka u dom korisnika i socijalne samoposluge, a kroz uslugu pomoći u kući nastojimo zadovoljiti druge potrebe poput odlaska po lijekove, odvođenje liječniku i slično. Već nekoliko godina provodimo i program„Za dostojanstven život" u sklopu kojega nabavljamo štednjake na drva za kuhanje i ogrjev za starije osobe.

Trudimo se kad god možemo osmišljavati aktivnosti koje poboljšavaju uvjete stanovanja i koje dugoročno utječu na kvalitetu života starijih osoba. Imali smo, primjerice, prije nekoliko godina aktivnosti obnove barem jedne prostorije u domu starijih osoba koje žive ispod razine siromaštva i reakcije su bile više nego pozitivne. Želim napomenuti kako zaista pomno pratimo sve što se događa u našoj okolini i u skladu s tim razvijamo programe i aktivnosti uz pomoć kojih možemo poboljšati kvalitetu osoba treće životne dobi.

Kako pomažete socijalizaciji osamljenih starijih osoba, osim kroz klubove za starije osobe u dijelom urbaniziranim područjima? Koliko su u te aktivnosti uključeni vaši volonteri, koliko ih imate ukupno?

Program Dnevnog boravka i Klubova za starije osobe (Klub 65+) provodi se u 28 društva Hrvatskog Crvenog križa za ukupno 2.553 korisnika. Programom je omogućeno strukturiranje slobodnog vremena za starije osobe čime se nastoji zaštititi njihovo mentalno i fizičko zdravlje, podići kvalitetu života i funkcionalnu sposobnost kao preduvjet zdravog i aktivnog starenja. Vrlo smo angažirani i na pružanju pomoći za starije osobe na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije. Tijekom 2022. godine otvorena su dva Centra za međugeneracijsku podršku na području Petrinje i Gline, u kojima se stanovništvu na po-

tresom pogođenom području pruža svakodnevna psihosocijalna podrška. U manjim sredinama gdje nema puno aktivnosti, upravo su programi Crvenoga križa možda jedina aktivnost koja se nudi starijim osobama. U svim našim aktivnostima sudjeluju i naši volonteri kojima smo neizmjerno zahvalni. U našim redovima brojimo ih više od 10 tisuća i njihov doprinos u pomaganju starijim osobama iznimno je velik.

Starost kao privilegij

Slažete li se da bi život starijih osoba u Hrvatskoj bio bitno ugroženiji da nema vaše mreže od 131 županijskog, gradskog i općinskog društva Crvenoga križa?

Bez imalo lažne skromnosti mogu reći da bi život starijih osoba bez nas bio znatno teži, a osamljenost veća. Iako neke od ranije navedenih usluga provode gotovo sva društva Crvenog križa, smatramo da naša misija tu ne prestaje. Kao jedan od primjera možemo navesti podršku neformalnim njegovateljima, a koju nastojimo provoditi, ponajprije kroz edukacije namijenjene neformalnim skrbnicima.

Međutim, projektno financiranje, koliko god bilo pozitivno i dobro u ovakvim slučajevima, kada radite s živim ljudima može biti i izvor velikog nezadovoljstva i frustracije naših korisnika onog trena kada projekt prestane, a Hrvatski Crveni križ nema novi izvor financiranja započete aktivnosti, zato radimo sve kako ne bismo propustili niti jednu priliku za produljenje trajanja projekata koje smo započeli.

Vaš program Pomoć u kući namijenjen je korisnicima socijalne skrbi kojima je pravo na pomoć u kući utvrđeno rješenjem centra za socijalnu skrb i građanima koji uslugu plaćaju sami. Koliko su prema Vašem mišljenju starije osobe informirane o svojim pravima?

Društva Crvenog križa uslugu pomoć u kući pružaju za nešto više od 10.500 građana. Usluga je pružena za 1.965 korisnika temeljem ugovora koji društva Hrvatskog Crvenog križa imaju s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, za 490 korisnika temeljem ugovora s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, 382 korisnika je samostalno podmirilo trošak za pruženu uslugu pomoći u kući, a za 6.815 korisnika temeljem odluke o financiranju projektnih prijedloga društava Hrvatskog Crvenog križa u okviru Poziva „Zaželi - program zapošljavanja žena" koji se financira iz Europskog socijalnog fonda. Osim navedenoga, 936 žena u nepovoljnom položaju zaposlene su na projektima društava Hrvatskog Crvenog križa u okviru ovog projekta kako bi pružale pomoć i potporu starijim osobama i/ili osobama s invaliditetom. Što se tiče informiranosti starijih ljudi o njihovim pravima, a posebno o mogućnostima korištenja novih usluga, tu smo i mi i udruge umirovljenika na istom zadatku, snažnijeg informiranja ljudi treće životne dobi.

Poruka za kraj

U današnjem društvu u kojemu je izgledati mlado i lijepo postalo imperativ, želim nas sve podsjetiti da je doživjeti starost privilegij. Starost može biti dostojanstvena, lijepa i zdrava ako nismo sami, ako pomažemo jedni drugima. Solidarnost i humanost nisu rezervirane samo za one najugroženije, solidarnost i humanost počinju u odnosu prema onom čovjeku koji je prvi do nas, u našim obiteljima, prijateljskim krugovima, u umirovljeničkom klubu, susjedstvu, na radnom mjestu. Civilizacijski dosezi jednoga društva mjere se i po tome kako se to društvo odnosi prema svojim najstarijim članovima. Volio bih da to svi osvijestimo i da zaista uvažimo naše starije sugrađane od kojih možemo puno naučiti te da im osiguramo dostojanstvenu starost kakvu i zaslužuju.

Jasna A. Petrović

 

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...