¸

DR.SC. ANA PERINIĆ-LEWIS, INSTITUT ZA MIGRACIJE I NARODNOST

Upravo završava četverogodišnji projekt "Zdravstvene, kulturne i biološke odrednice dugovječnosti: antropološka studija preživljenja u dubokoj starosti" (HECUbA, HRZZ IP-01-2018-2497, voditeljica: dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić) na kojemu kao suradnica radi i dr.sc. Ana Perinić-Lewis. Polazište istraživanja je zapravo provedeno antropološko istraživanje u zagrebačkim domovima za starije i nemoćne osobe od 2007. do 2009. godine u kojima su prikupljeni razni podatci od 345 osoba starijih od 85 godina. Kao jedan od rezultata istraživanja navodi se i teži proces prilagodbe korisnika na život u domu za starije nakon što odsele iz vlastitog doma, ali su dobiveni i zanimljivi rezultati o čimbenicima koji utječu na ljudsku dugovječnost.

Koji su glavni razlozi koji utječu na to da se osoba u domu za starije ne osjeća „kao kod kuće" i što bi po vašem mišljenju trebalo promijeniti po tom pitanju?

Istraživanja su pokazala da okoliš, uključujući arhitekturu, dizajn interijera i predmeti, kao i rutine i društvene prakse, imaju važnu ulogu u oblikovanju i doživljavanju svakodnevice u domovima za starije osobe. Projektom HECUBA obuhvaćene su osobe duboke starosti (85+ godina) koje stare u domovima za starije osobe. Ovakva istraživanja su rijetka, osobito u Hrvatskoj, iako se uočava porast zanimanja za spoznavanjem funkcioniranja dugovječnih osoba. Najčešće je odluka o odlasku u dom povezana s nemogućnošću ostanka i samostalnog življenja u vlastitom domu. Time domovi postaju alternativno mjesto stanovanja gdje je korisnicima omogućena stručna skrb i pomoć.

Domovi za starije su istodobno ustanove i (dugo) trajni domovi osobama starije životne dobi, zbog čega je najveći broj rasprava posvećen dihotomiji institucionalnog i kućnog ambijenta. Prednost se daje prevladavanju kućne, domaće atmosfere koja kod osoba starije životne dobi pridonosi stvaranju osjećaja doma i većoj vezanosti za mjesto. Čak 68 % ispitanika na projektu HECUBA provodi većinu slobodnog vremena u domu (čak 89 % ispitanika najviše slobodnog vremena unutar doma provodi gledajući televiziju i slušajući radio).

Uređenje soba za smještaj prema željama korisnika, osim donošenja osobnih stvari, obuhvaćaju ograničenja propisana domskim pravilnicima. Potpuno preuređenje soba i apartmana za smještaj možda je teže izvedivo i financijski zahtjevnije za hrvatske prilike, ali bi se promjene mogle uvesti u opremanje i uređenje zajedničkih prostorija i domskog okoliša gdje se zapravo događa najveći broj aktivnosti i socijalnih kontakata (74% ispitanika odgovorilo je da slobodno vrijeme voli provoditi u razgovoru sa susjedima i prijateljima).

Obitelj kao razlog dugovječnosti

Osim samog izgleda, veličine i lokacije prostora u kojem se živi, kao i ispunjenja slobodnog vremena aktivnostima i hobijima, pretpostavljamo da na kvalitetu života korisnika domova bitno utječe i ljudski faktor, odnosno s kime dijele sobu, prostorije i slično?

Ispitanici u projektu HECUBA živjeli su u domu za starije osobe u prosjeku 6,5 godina. U upitniku zadovoljstva životom manji je broj ispitanika (21,2 %) naveo da nije zadovoljan svojim sadašnjim životom, a u odgovorima na otvorena pitanja rijetko su navodili probleme u samom domu. Sustanarstvo i međuljudski odnos također su kod manjeg dijela ispitanika predstavljali problem, dok ih je više izrazilo želju da u sobama za smještaj budu sami. Mnogo ih je više opterećivalo i stvaralo im stres ono što su ostavili izvan doma: smrt supružnika, obiteljski problemi (problemi djece ili unučadi) i nostalgija ili briga za starim domom (stan, kuća, imanje).

Više su bili opterećeni vanjskim čimbenicima, nego onima unutar doma za starije osobe. Povezanost s obitelji bitna je za ispitanike, 90 % ispitanika odgovorilo je da ima dobre odnose i stalne kontakte s članovima obitelji, 73,9 % ispitanika navodi da su u obitelji pronašli smisao svog života i da su im najdraže životne uloge bile biti roditelj (59,6 %) i biti supružnik (49,7 %). Obitelj također navode kao jedan od glavnih razloga svoje dugovječnosti (41,6 %).

Budući da se projekt bavi(o) dugovječnošću, možete li nam reći koji čimbenici utječu na uspješno starenje? Koja su obilježja dugovječnih osoba?

Obilježja uspješnog starenja kao što su očuvano tjelesno, kognitivno i socijalno funkcioniranje, produktivnost te zadovoljstvo životom, unatoč promjenama i gubicima koje starost nosi, smatraju se pokazateljima psihološke prilagodbe starenju, a pokazali su se i pozitivno povezanima s duljinom života. Kod dugovječnih osoba prisutno je cijelo mnoštvo raznovrsnih genetskih i okolišnih čimbenika te psiholoških obilježja i ponašajnih obrazaca koji doprinose usporenju procesa starenja.

Kao sociokulturnu antropologinju starost me zanima kao društveno konstruiran pojam čije određenje u velikoj mjeri ovisi o političkim, ekonomskim i sociokulturnim čimbenicima. Nju definira i odnos kvalitete života, sustava vrijednosti i obilježja sredine u kojoj osoba živi. Obrasci starenja razlikuju se među različitim kulturama, posebno na području osobnosti, društvenih veza i spoznaja.

Preživjeli tri rata

Na projektu sam se sa suradnicima bavila otpornošću osoba duboke starosti. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koje je u prošlom stoljeću bila uključena u čak tri ratna sukoba na svome prostoru, zbog čega su njeni stanovnici imali neki oblik ratnog iskustva. Od 345 ispitanika, njih 308 (89,3 %) je preživjelo tri rata, a 197 ispitanika (57,1 %) su u vrijeme Domovinskog rata već bili osobe starije životne dobi (70 i više godina). Analizirali smo demografske, socioekonomske i zdravstvene karakteristika te kvalitetu života i zadovoljstvo životom dugovječnih osoba koje su tijekom svog života bile direktno izložene ratnim zbivanjima (Prvi i Drugi svjetski rat te Domovinski rat) u odnosu na one koji to nisu bile.

Čak trećina ispitanika (112 ispitanika, 32,5 %) u projektu imali su ratna iskustva, bilo kao vojnici, logoraši ili zatvorenici, izbjeglice i osobe kojima je u ratu stradao član/članovi uže obitelji, a neki su u određenim ratovima imali čak i veći broj različitih ratnih iskustava, dok su neki doživjeli smrt članova obitelji i progon u različitim ratnim sukobima na prostoru Hrvatske. Unatoč tome što su imali ratna iskustva i traume, većina ispitanika je doživjela duboku životnu dob.

Na projektu su suradnici psiholozi istraživali doprinos psihosocijalnih čimbenika poput obrazovanja, broja djece, odnosa s obitelji, kvalitete života i subjektivnog zdravlja i neovisnosti, na duljinu života dugovječnih osoba. Pokazalo se da dužem životu osoba u dubokoj starosti u maloj, ali značajnoj mjeri doprinose veći broj djece i obrazovanje (u žena), a kvaliteti života, uz spomenuto, još i dobar odnos s obitelji.

Također analizirani su i psihološki čimbenici duljine života, a rezultati su pokazali kako postoji značajna povezanost veće doživljene dobi s učestalijom aktivnosti nakon umirovljenja, boljom procjenom subjektivne neovisnosti i kvalitete života. Značajnim prediktorima dugovječnosti osoba pokazali su se bolje kognitivno funkcioniranje i učestalija aktivnost nakon umirovljenja.

Navedena istraživanja pridonose boljem razumijevanju čimbenika dugovječnosti te stvaranja programa i intervencija u svrhu poboljšanja kvalitetnog života osoba starije i vrlo stare dobi.

Gen za dugovječnost

Glavni ciljevi istraživanja su utvrditi čimbenike povezane s ljudskom dugovječnosti i duljinom razdoblja funkcionalne sposobnosti. Dobiveni podaci od 2007. do 2009. godine analizirani su deset godina kasnije. Je li taj vremenski raspon dobar ili loš za istraživanje? Do kakvih ste ključnih rezultata došli?

Zahvaljujući vremenu od 10 godina koje je proteklo od inicijalnog istraživanja, ali i suradnji s timom suradnika s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", bilo je moguće doći do informacije o dobi smrti, što omogućuje izdvajanje uistinu dugovječnog poduzorka (prosječna dob smrti je 92,6 godina) i o dobi nastupa funkcionalne nesposobnosti (nesamostalnosti, nepokretnosti), što omogućuje utvrđivanje duljine trajanja razdoblja potpune zavisnosti o tuđoj pomoći i njezi osoba ove dobne skupine. To je važno za planiranje jav-nozdravstvenih politika koje se odnose na gerontološku i gerijatrijsku praksu.

Posebno su zanimljiva molekularnogenetička istraživanja na projektu. Studije povezanosti polimorfizama "gena dugovječnosti" koje su u tijeku imaju za cilj utvrditi njihov utjecaj na duljinu života, a uključuju gene koji sudjeluju u više metaboličkih putova i međusobno su u interakciji, ali primarno djeluju na različite mehanizme starenja.

Projekt je omogućio pristup dugovječnoj populaciji, a multidisciplinarna i interdisciplinarna istraživanja procesa starenja obuhvatila su zaista širok spektar genetičkih, zdravstvenih, socioekonomskih, psiholoških, ponašajnih i kulturnih utjecaja potencijalno povezanih s fenomenom uspješnog starenja i dugovječnosti.

Zbog porasta populacije ljudi starijih od 80 godina, važno je spoznati čimbenike koji doprinose očuvanju kvalitete njihova života, socijalnih odnosa i zdravlja kako bi se prilagodile socijalne i zdravstvene politike koje omogućuju kvalitetan život u dubokoj starosti i do kraja života dugovječnih pojedinaca.

Igor Knežević

 

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...