U posljednje vrijeme okruženi smo brojnim negativnim vijestima i pro- blemima pa se često pitamo kako se nositi sa svim tim negativnim emocija- ma? Već mjesecima nam govore da stiže toplinski val, stiže novi virus, stižu visoke cijene, prijeti glad, smrzavanje, ovrhe... Svjedoci smo posljedica suša, požara, presušenih riječnih korita.. I onda, opet globalno, stalno se spominje strah od gla- di, bolesti, moguće nuklearne katastrofe, ratova! Pri tom najteže je umirovljenicima. U vrijeme koronavirusa, koje će ostati zapamćeno kao jedno od najspecifičnijih razdoblja u novijoj povijesti, počelo je pustošenje dućana. Kupci su u velikim količinama kupovali prehrambene pro- izvode i proizvode za osobnu higijenu, zamrzavali svinjske polovice, kiselili zelje, skladištili krumpire i jabuke po podrumi- ma. Val pustošenja polica u trgovinama nastavio se prošle jeseni, kada su cijene nekih namirnica, primjerice ulja, poče- le naglo rasti. U međuvremenu, svjedoci smo svakodnevne promjene cijena od osnovnih živežnih namirnica do goriva.
„Kada bismo samo mogli izaći na kraj s našim novcem za hranu do kraja mjese- ca“, veoma često govore mnogi potrošači. Živimo u vremenu galopirajuće inflacije i znatan dio prihoda, samci čak i do 50- 60 posto mirovine, mora se izdvojiti za hranu i higijenu.
Možemo li racionalnom kupovinom uštedjeti za hranu? Kažu - kupujte promi- šljeno i vidjet ćete da ćete s manje novca zdravije jesti! Pa da vidimo kako je to!
Kada sastavljamo naš jelovnik, trebali bismo uzeti u obzir cijenu proizvoda koje ćemo prikupiti na akcijama ili popustima. Trebamo listati kataloge i uspoređivati! Pri kupovini treba voditi računa i o tome kako odbaciti što manje listova salate ili kupusa. Krumpir je jeftina i zdrava na- mirnica i poželjno ga je imati u stanu u malo većoj količini. Zahvalna je i tjeste- nina. Brzo se priprema i dovoljno je malo ulja i začinskog bilja pa da bude ukusno jelo. Često se govori i o tome da treba stalno gledati što se sve može skuhati od postojećih namirnica koje posjedujemo. Jeftinije je kupiti npr. voće na akciji i skuhati džem nego kupiti gotov u dućanu. Može se pripremiti i mala zimnica. Što ne biste ukiselili malo zelja?
Došlo je vrijeme reciklaže kako u sa- stavljanju jelovnika tako i u odijevanju. Sjećam se kako je jedna modna dizajnerica iz Urugvaja 2017. godine predstavila svoju kolekciju od recikliranih tkanina, koje su godinama stajale u skladištu, pa su mnogi to dočekali kao nespojivo s blještavim svjetskim luksuzom. Ubrzo se pokazalo da je to postala realnost. Svijet, koji je mislio da je nezaustavljiv u svom razvoju, preko noći se suočio s pandemijom.
Kao i u vrijeme pandemije, i danas, kada smo suočeni s visokim cijenama trebamo se prisjetiti starih recepata naših baka. Možemo kuhati bijelu kavu od cikorije za doručak ili, primjerice, juhu sa zafri- gom, popularnu ajnpren juhu na kakvoj su odrasle naše bake. Jedna moja poznanica umirovljenica kaže da su te juhe praktične jer se mogu upotrijebiti i različiti ostaci jela. Brašno se proprži svjetlije ili tamnije, zalije se najprije hladnom, a zatim toplom vodom i kuha oko 10 minuta.
Mogu se raditi i guste juhe od povrća. Izriba se jedna mrkva, korijen peršina i celera, nareže jedan list kelja ili kupusa i kuha u vodi u koju se uspe malo ulja i stavi sol, i po želji začini. Kada jednog dana shvatiš kako se nemaš na koga osloniti, u potpunosti se okreneš sebi i počneš aktivno rješavati svoje probleme.
Hoćemo li, kako je to znao poetski sročiti Antun Branko Šimić, živjeti od podneva do podneva:„O ćuti, jadno tijelo, zaboravi jelo i jedi strpljenje!“ Glad je stara kao čovječanstvo - još stari povijesni nalazi iz oko 2.650 godine pr. Kr. iz doline Nila opisuju sedam gladnih godina i posljedice koje su se osjetile još dugo vremena nakon toga. Definirati glad istovremeno je i vrlo jednostavno i vrlo kompleksno. Svi smo mi, barem ponekad, osjetili glad – fiziološku potrebu da napunimo„prazan želudac“ i spriječimo grčeve u trbuhu. Gladnih ljudi ima milijarda na svijetu. A bit će i sve više hrvatskih umirovljenika. Mora li to uvijek biti kazna i presuda?
Siromašna žena s petog kata naše zgrade, uvijek marljiva i užurbana, čistila je lift, prala stubište, ali iz njenog stana su uvijek izlazili zavodljivi mirisi, a naro- čito je voljela darivati djecu u susjedstvu kolačima, zlevankama, perama, gužva- rama, lažnim kremšnitama, kolačima s ribanim jabukama. Svi susjedi s kata su joj pred vratima ostavljali vrećice s plas- tičnim bocama od kojih je živjela jer joj je penzija iznosila samo 1.250 kuna. Da, i u siromaštvu se krije bogatstvo, jer to je bila čista razmjena ljubavi.
Trebamo li se bojati zime - gladi i smr- zavanja u stanovima? Pobijedite strah! Ispecite siromaški kolač i skuhajte čaj kao na engleskom dvoru, te pozovite stare prijateljice u posjet. Korona nas je ubila u pojam, prestali smo se posjećivati i zbog siromaštva i straha od bolesti i smrti. Vra- tite svoja prijateljstva, obilazite muzeje i trgovačke centre, tamo se grije i zimi; uzmite knjigu i sjednite u javni prijevoz, vozite se tramvajem u krugovima i radujte se svakom razgovoru sa susjednom putni- com ili putnikom. Bolne situacije možete uvijek okrenuti na smijeh. Ako u svemu možete pronaći tračak humora, čak i u siromaštvu, onda možete sve i preživjeti. I ono što je najvažnije: sretan je čovjek onaj koji nije kriv zbog siromaštva svojih bližnjih. Neka taj teret nose oni koji do- nose politike koje su osiromašile narod.
Drenka Gaković
