JASNA PETROVIĆ:
Prosječna mirovina umirovljenika s najnižom mirovinom iznosi samo 1.833 kune, što je tek 24 posto prosječne neto plaće. Gola bijeda, jer 15 godina radnog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju sada vrijedi samo 1.097 kuna, navodi Jasna Petrović
"Mirovine ljudima koji su radili su sramotno niske. Da je mrvicu pravde, nijedan umirovljenik ne bi smio imati zarađenu mirovinu ispod 500 eura. A s najavljenim povećanjem oni koji imaju veliku mirovinu dobit će veći dodatak nego što je moja cijela mirovina koja iznosi 1.800 kuna, nakon 31 godine rada. Povećavanje u jednakom postotku za sve odgovara samo onima s velikim mirovinama. Nisam sigurna da će za nas otpisane ikad biti sluha. To je nepravedno, a vjerujem i da u konačnici državni proračun na taj način ima više troška", piše nam jedna umirovljenica nakon najavljenih povećanja mirovina od "čitavih" 1,5 posto od iduće godine pa još toliko tri i pol godine poslije. Tko doživi, usrećit će se.
Do tada o aktualnim potezima Vlade u sklopu još jedne mirovinske reforme razgovaramo s Jasnom Petrović, predsjednicom Središnjeg ureda Sindikata umirovljenika Hrvatske. Počinjemo poraznom statistikom.
- Hrvatska je zemlja koja rapidno stari, jer već 23 posto stanovništva, prema najnovijem popisu, starije je od 65 godina. Međutim, ono što karakterizira najstarije stanovnike je upravo neshvatljiv porast siromaštva i smrtnosti. Prosječna radnička, ili popularnije rečeno "kažnjenička" mirovina, iznosi 2.706 kuna, a prosječna neto plaća u svibnju 7.607 kuna, što znači da je tzv. relativna vrijednost mirovine, odnosno udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći samo 35,5 posto. Time je jasno da je vrijednost jednog umirovljenika samo trećina vrijednosti jednog radnika! K tome, čak 75 posto svih mirovina je ispod očekivane hrvatske linije siromaštva, za 2021. godinu od oko 3.200 kuna. Nisu oni svi siromašni, već prema podacima Eurostata siromašnih starica i staraca je najmanje 33,8 posto, a taj udjel i dalje raste.
- Najsiromašniji su samci, svaki drugi je u zoni siromaštva i socijalne isključenosti, te žene. Najnižu mirovinu prima oko 276.514 umirovljenika, a udjel onih s najnižom mirovinom među novim umirovljenicima u ovoj godini raste na čak 40 posto. Prosječna mirovina umirovljenika s najnižom mirovinom iznosi samo 1.833 kune, što je tek 24,1 posto prosječne neto plaće. Gola bijeda, jer 15 godina radnog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju sada vrijedi samo 1.097 kuna, dok je, na primjer, stalna socijalna pomoć za starije od 65 godina porasla na 1.600 kuna (1.200 naknada i energetski dodatak 400 kuna). Sramotno koliko se u Hrvatskoj vrednuje rad.
- Najavljeno povećanje, po vašem izračunu, koliko će konkretno više kuna donijeti primateljima minimalnih, primateljima prosječnih, a koliko onima s najvišim mirovinama, ako dožive iduću i 2025. godinu?
- U Hrvatskoj, nažalost, ne postoji minimalna mirovina, jer je ukinuta još reformom 1999. godine, kad je uvedena tzv. najniža mirovina, koja se računa umnoškom godina radnog staža i vrijednosti AVM (aktualne vrijednosti mirovine), koja sada iznosi 73,13. To je, na primjer, iznos po godini staža za umirovljenike koji su poslije stečaja i gubitka radnog mjesta s 35 godina radnog staža otišli u prijevremenu mirovinu, a za što su dobili 2.556 kuna umanjenih za 12 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, što znači samo 2.250 kuna. Ti su radnici najčešće željeli nastaviti raditi i do dobi od 65 godina, ali su ih s burze ekspresno torpedirali u prijevremenu mirovinu. Takvi umirovljenici su potom žrtve raznih kvaziznanstvenika i neupućenih političara koji ih optužuju da su ljenčine i da su radili prekratko pa zato imaju niske mirovine.
Treba još reći da je uvođenjem prve AVM u siječnju 1999. priznata samo u vrijednosti od 53 posto, odnosno umanjena za 47 posto, jer u nju nisu uračunati kasnije priznati i plaćeni dugovi umirovljenicima za obračunsko razdoblje. To se djelomično saniralo, ali umirovljeničke udruge traže da se jednokratno sve mirovine izračunate nakon 1. siječnja 1999. uvećaju za najmanje 10 posto, jednokratno ili u više obroka, jer bismo se time približili realnijoj vrijednosti mirovina.
- Prati li usklađivanje mirovina, koje se provodi dvaput godišnje, stvarni rast troškova života? Kako se Vlada može hvaliti 1,5-postotnim povećanjem i to od iduće godine kada je već sada inflacija dvocifrena, ako se uzme u obzir i poskupljenje hrane na što umirovljenici troše većinu svog prihoda?
- Model usklađivanja mirovina kakav je sada na snazi ne jamči praćenje rasta troškova života, već samo nastavak opadanja realne vrijednosti mirovina. Već deset godina umirovljeničke udruge, a osobito Sindikat umirovljenika Hrvatske, putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe zahtijevaju da se umjesto formule 70:30 u korist povoljnijeg indeksa rasta plaća ili inflacije, usklađivanje provodi samo na temelju stopostotnog iznosa povoljnijeg indeksa, bilo da je u odnosnoj polovici godine više rasla inflacija ili plaće. Na žalost, Vlada to uporno odbija, a šokantno je što jedini umirovljenički saborski zastupnik stoji na strani Vlade i tvrdi da Hrvatska ima model usklađivanja koji je među najboljima u Europskoj uniji.
Izvor: glasistre.hr, Duška Palibrk